Iznad Tešnja sunce sija

Tešanj,_mesto_z_hradniho_pahorku

                         Tešanj grade, moj veliki jade

Tešanj grade, moj veliki jade,
Gdje u tebi moj alkatmer raste!
Trgat ću ga, ako mi ga dadu,
Kupit ću ga, ako ga prodadu!

Ako mi ga i tako ne dadu,
Ja ću ići gradu na bedeme,
Pa ću bedem suzam` pokapati,
I sevdahom kule opasati.

Uzdahom ću maglu rastjerati,
A jadom ću Tesanj zapaliti,
Neka gore svi redom dućani,
I mehane, gdje se vino pije!

Narodna bosanska pjesma

Pod današnjim imenom Tešanj se prvi put spominje 1461. godine u Povelji kojom kralj Stjepan Tomašević svome stricu Radivoju Krstiću uz ostalo daruje „i na Usori grad Tešanj“. U vremenu 1463-1476. Tešanj je bio središte Bosanskog kraljevstva i sjedište vojvode Radivoja Kotromanića, člana bosanske kraljevske loze. Tešanj je grad i općina u Bosni i Hercegovini koji administrativno pripada Zeničko-dobojskom kantonu Federacije BiH i nalazi se u sjevernom dijelu Bosne i Hercegovine.

Kažu da se u Tešanj ne dolazi usput, tamo vas put ne nanosi, nego mahsuz ili kao što bi Tešnjaci rekli „umajem“. Uvjerite se i zašto!

1. Tešanjska gradina ili tvrđava je jedna od najvećih (6.296 kvadratnih metara površine) i najznačajnijih objekata te vrste u BiH. Tačno vrijeme njene gradnje nije poznato. Dugo je građena i dograđivana. Zbog svog položaja najviše je služila odbrani od neprijatelja. S čaršijom čini jedan skladan ambijentalni prostor bosanskog stila. Gradnja je započeta još u vrijeme Ilira. Dograđivali su je Rimljani, Slaveni i Turci. Gradina je za vrijeme Turaka imala stalnu vojnu posadu.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

tesanj_002

2. Sahat-kula u Tešnju je jedna od četiri u BiH koje još i danas rade, a izgrađena je u 17. stoljeću i visoka  18,5 metara i poklon je Fehim-bega Smailbegovića.

tesanj_001

3. Eminagića konak je najstariji i najljepši objekt porodičnog graditeljskog naslijeđa u Tešnju. Na prvom geodetskom snimanju Tešnja 1882. godine ucrtan je i ovaj objekt. Pretpostavlja se da je sagrađen prije 1860. godine. Pripadao je porodici Eminagića, bogatih veleposjednika i trgovaca. Eminagići su u kući živjeli do osamdesetih godina prošlog stoljeća. Nakon toga, kuća je potpuno oronula. U takvom devastiranom stanju, objekt Eminagića konaka je otkupila općina Tešanj i restaurirala ga. Konak se sastoji od magaze, prizemlja i sprata. Prizemlje Eminagića konaka ima ukupno sedam prostorija i to: hajat, mutvak,magaza prizemlje, sjeverozapadna soba, jugozapadna soba, južna mala soba i jugoistočna soba.

Uz istočni zid je dograđen aneks sa ćenifom. Svaka prostorija u objektu Eminagića konaka je imala svoju namjenu. Neke prostorije su bile oličenje komfora i bogatstva specifične za tadašnje begovske porodice i kulturu življenja. Sprat Eminagića kuće se sastoji od divanhane, tri sobe u južnom dijelu sprata, abdestluka koji je dograđen uz istočni zid objekta, te dvije sobe i malog dimaluka na sjevernoj strani objekta.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

071220102325 (1)

4. Gazi Ferhad-begova, Čaršijska ili Sukija džamija je vakuf poznatog tešanjskog vakifa iz 16. stoljeća Gazi Ferhad-bega, sina osmanskog dužnosnika i sestre sultana Sulejmana Veličanstvenog. Gazi Ferhad-begova džamija je tokom svoje duge historije više puta stradala, a pohodom Eugena Savojskog 1697. godine bila je i spaljena. Džamija pripada tipu džamija sa unutrašnjom drvenom kupolom, otvorenim spoljnim trijemom i prislonjenom kamenom munarom.

tesanj_003

5. Stara crkva u Tešnju postojala je još od 1835. godine.  Zgrada je izgrađena od kamena, pokrivena u bakru, ima zvonik odvojen od crkve, kupolu i zvono.

download (1)

6. U Tešnju se nalazi područna crkva Svetog Petra i Pavla, sagrađena 1898. godine, a temeljito je obnovljena između 1998. i 2002. godine. Vodi se u registru spomenika na teritoriji općine Tešanj i Zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog nasljeđa Bosne i Hercegovine.

crkva-tesanj

 

7. Musa Ćazim Ćatić rođen je u Odžaku, 12. marta 1878. gdje je pohađao mekteb i osnovnu školu, a nakon očeve smrti i majčine preudaje, seli se u Tešanj, uči brijački zanat, upisuje se u medresu i uči kod tešanjskog muftije Mesud efendije Smajlbegovića turski, arapski i perzijski jezik. 1914. se razboljeva od tuberkoloze, pa je poslije kratkog liječenja vraćen u Tešanj gdje umire. Na njegovom mezaru u Tešnju stoji isklesano: „Ovdje leži pjesnik odličnoga dara, koji nije tražio časti ni šićara, već boemski živio i čuvenstveno pjevo, dok ga smrt ne doprati do ovog mezara.“ Gimnazija u Tešnju nosi naziv po njemu.

Ja nijesam sanjar

Ja nijesam sanjar, što u tihoj noći
Po moru blijede mjesečine pliva,
Hreleći carstvu svjetlosti i moći,
Na svilenom mehkom oblačju da sniva
Ružične sanke pramaljetne sreće,
Kad slavuj pjeva i kad cvate cvijeće.

Ja nijesam sanjar, na sunčanom traku
Što zida sebi dvore od biljura;
Ta ja sam patnik, kog po crnom mraku
Na lednom krilu silna vitla bura
Ko svehli listak sa tanane grane,
U mutnu jesen kad na zemlju pane.

O davno, davno otrova mi grudi
Cinička zbilja zemaljskog života,
Davno me udes rastavio hudi
Od mojih milih; ah, ja sam sirota!
Gle, moje lice – to je mrtva knjiga,
A slova su joj – nevolja i briga!

Ništa mi babo ostavio nije,
U hladu da mi medom život sladi;
Tužni se pjesnik sam na sebi grije
I poput mrava radi, radi, radi,
Trošeći krvcu – snagu svoga duha,
Da steče samo tvrdu koru kruha.

Ja nijesam sanjar, na sunčanom traku
Što zida sebi dvore od biljura;
Ta ja sam patnik, kog po crnom mraku
Na ledenom krilu silna vitla bura
Ko svehli listak sa tanane grane,
U mutnu jesen kad na zemlju pane.

Musa Ć.Ć.

mezar_mcc

8. Tešanjska čaršija je veoma rano postala središte privrednog i kulturnog života Tešnja. Ona se razvijala uporedo sa razvojem trgovine i zanatstva u Tešnju. Čarsija je imala brojne nedaće, prije svega zbog požara koji su joj nanijeli velike štete. I ratovi su nepovoljno utjecali na njen razvoj. Princ Eugen Savojski će je 1697. godine u ratnom pohodu porušiti i zapaliti. Snažan razvoj čarsija će imati u 17. i 18. stoljeću, kada u njoj djeluju brojne trgovine i oko 40 zanata. Brojni karavanski putevi u to vrijeme vodili su prema Tešnju pa su se otuda na ovom prostoru gradili hanovi i karavan-saraji gdje su prihvaćani putnici i trgovci.

11_full

9. Na tešanjskom području registrirano je 213 stećaka, a kategorirani su u 6 vrsta. Obično se nalaze izvan naseljenih mjesta. Na području mjesne zajednice Jelah, u selu Vukovo nalazi se 6 stećaka u obliku sanduka. Smješteni su na padini brijega koji se zove Bajna glava, na lokalitetu Kapela. Spomenici su bili dobro obrađeni, a sada su znatno oštećeni, nemaju ukrasa. Većina se istraživača slaže da stećci potiču iz 14. i 15. stoljeća, te da predstavljaju nadgrobne spomenike imućnijih porodica ili pojedinaca, otkud postoji i osnovana pretpostavka o prisustvu vlastele bosanske u ovom kraju. S tim u vezu možemo dovesti i usmeno predanje koje kaže da je vlastelin Vlatko Vuković, vojvoda bosanskog kralja Tvrtka I, živio na Bajnoj glavi, te da je selo Vukovo po njemu i dobilo ime. Inače Vukovo nije jedino selo na ovom području u kome ima stećaka. U jos devet sela tešanjske općine evidentirano je postojanje stećaka.

Na tešanjskom području registrirani su na slijedećim lokalitetima: Piljužići, Bobare, Kraševo, Karadaglije, Jablanica, Vukovo, Šije, Trepče, Raduša. Najbrojniji lokalitet je Zlatići u Trepču, gdje se na predjelu jedne glavice obrasle šumom nalazi 15 stećaka. Stećci sa najboljom obradom nalaze se pred džamijom u Jablanici.

07-580x216

10. Ne smijemo zaboraviti ni mnogobrojne tešanjske kiseljake, pošto u Tešnju postoji veliki broj izvora mineralne vode, a najpoznatiji su: Tešanjski dijamant, Princes, Oaza, Tešanjski kiseljak.

Većina izvora se nalazi na području Kiseljaka, poznatog turističkog izletišta i odmarališta kojem se polahko vraća nekadašnji sjaj, koji i zaslužuje. Izletište Kiseljak se nalazi na udaljenosti 5 kilometara od centra grada. Ovo izletište danas je veoma lijepo uređeno i služi za odmor i rekreaciju svakog svog posjetioca. Kako bi se poboljšala turistička ponuda ovog izletišta u toku 2007. godine realiziran je projekt koji je finansirala Turistička zajednica ZDK, a on je podrazumijevao: čišćenje trim staza, uređenje česme, asfaltiranje parkinga i staze Kiseljak, izgradnja mosta na Glava rijeci, uređenje mokrog čvora i odmarališta, asfaltiranje poligona za mali nogomet i odbojku i izgradnja javne rasvjete.

Na izletištu se nalaze dva restorana sa bogatim izborom jela i pića. Svaki restoran može da primi oko 200 posjetilaca sa obezbijeđenim parkingom.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

11. Pored rijeke Usore i njenog bogatstva ribom, ribolov je djelimice razvijen i na lokalitetu SRC „Jelen“ Jelah , koji se sastoji od 2 manja jezera, „mini Zoo vrt“ i plaže, a duž jezera je uređena staza dužine od oko 3 km.  Ovo područje je u privatnom vlasništvu, ali je otvoreno za sve turiste.

U toku su radovi na izgradnji restorana i sportskih terena tako da će ovaj lokalitet biti važna turistička destinacija općine Tešanj. Posjetioci ovog lokaliteta mogu uživati i u “mini Zoo vrtu”, u kojem se mogu vidjeti: nojevi, paunovi, fazani, tetrijebi, papige, srndaći, košute, jeleni i druge životinje. Također, u toku su radovi na izgradnji plaže za kupanje.

74541451

11698557_845122055575539_6705153424560071975_n

12. I na kraju vam predlažemo da probate tradicionalno tešanjsko jelo koje se priprema u zemljanoj posudi zvanoj tagarica. Ne možemo vam reći njegov recept da biste imali još više razloga doći u ovaj prelijepi grad. Pravi gurmanski specijalitet, garantiramo. 🙂 Uživajte u slikama.

tesanjska-tagarica

8864d1

© Divithana, 2013