Običaji Bošnjaka povodom kurbanskog i ramazanskog bajrama (2/2)

Običaji Bošnjaka povodom kurbanskog i ramazanskog bajrama (2/2)

Ovaj tekst je nastavak teksta Običaji Bošnjaka povodom kurbanskog i ramazanskog bajrama (1/2)

Bajramski adeti/običaji

Nakon provedenog bajramskog jutra u krugu uže porodice, slijede običajne posjete široj porodici kada mlađi posjećuju starije, iz poštovanja. Za Bajram se rodbina najviše posjećuje, što nadoknadi svo ono vrijeme u kojem možda nismo zijaretili svoje najbliže.

Drugi dan ramazanskog bajrama je dan šehida, onih koji su poginuli braneći svoju domovinu, svoju vjeru i porodicu. Zbog toga se drugog dana posjećuju mezarja (groblja), kada se obilaze, uče molitve za naše umrle karakterističnim učenjem dijela Kur’ana koji nosi naziv Fatiha.

Ovaj blagdan predstavlja i posebnu radost za djecu. Bajram banka ili bajramluk je nešto što se čeka i čemu se raduje.

Običaj je da djeca obilaze stariju rodbinu i komšije i da budu darivani novcem, čokoladom ili bombonom. Nekada su bile popularne „šećerke”. Djeca su nekada roditeljima Bajram čestitali ljubljenjem u desnu ruku, a roditelji uzvraćali djeci ljubljenjem u čelo i darivanjem uz hajr-dovu. Taj običaj se u BiH ponegdje očuvao do danas.

Bajram je i blagadan praštanja i izmirenja. Običaj je da se Bošnjaci, koji su iz bilo kojeg razloga bili posvađani, izmire na Bajram.

Bošnjaci pozivaju i komšije drugih vjera da zajedno s njima proslave Bajram. Na taj način se u Bosni širio duh tolerancije i dijelila radost blagdana.

Bajramska sofra

Bajramska sofra, odnosno bajramski ručak neizostavni su dio tradicionalnog obilježavanja Bajrama. Ona mora biti specijalna: domaćini postavljaju sto koristeći najbolji stolnjak, tanjire i pribor za jelo koje imaju u kući. Ručak je izuzetno obilan, a neke od tradicija nalažu da mora uključivati najomiljenije jelo svakog člana porodice.

Najčešći bajramski ručak u Bosni i Hercegovini počinje supom ili čorbom, nakon čega slijedi varivo, sarma, bosanski lonac i slična jela. Nakon toga slijede pite, pa pečeno meso s povrćem…

Bajramski specijaliteti su begova čorba, bosanski lonac, hadžijski ćevap, različite dolme i sarma. Na stolu su nezaobilazne i različite pite. Slatkiši su vrlo bitan element bajramske trpeze, a najčešće su to baklava, ružice, tufahije i halva.

Sav onaj raskoš bošnjačkih običaja, bošnjačke kulture i tradicije, bošnjačke sofre  sadržan je u dijelu monologa našeg Emira Hadžihafizbegovića u riječima:

“…Moja jedina domovina je Bosna!
To je potvrdjeno muhtarskim pečatom moga djeda i pradjeda.
To je potvrdjeno dimijama mojih tetaka,
š
amijama i kerama na njima.
Moja jedina domovina je Bosna!
Moja je Bosna i avlija mi je Bosanska i bunar u avliji Bosanski
I tresnja ispred bunara bosanska i ilduz i sekaik i zambak
I zumbul i miloduh, raja, latifica, kadifica, hadjibeg,
Bijela lipa u avliji i cvijet zvani rutavi Suljo.
Sve je to moja Bosna.

I bosanska mi je svadba i večera
I na njoj japrak sarma, šišcevap, burek, sirnica, zeljanica,
Tirit pita, hošaf, nišeste, paluze, gurabija, hurmašica.
Moji su bosanski sobeti sa trideset i tri jela.
Moja jedina domovina je Bosna!
To je mihrab u koji se nedira i nedijeli se ono što je cijelo….”

(Emir Hadžihafizbegović, Moja jedina domovina zove se Bosna i Hercegovina)

 

Reference preuzete iz:

Edib Muftić, Običaji bosanskih muslimana, Behar, Zagreb, 1992.

Antun Hangi, Život i običaji bosanskih muslimana, Dobra knjiga, 2009.

Emir Hadžihafizbegović, Moja jedina domovina zove se Bosna i Hercegovina, monolog.

 

Autor: Šejla Mujić-Kevrić, Livno

© Divithana, 2013