Asma Lamrabet: Marokanska muslimanska feministica širokog znanja

Asma Lamrabet: Marokanska muslimanska feministica širokog znanja

Marokanska autorica Asma Lamrabet voli da radi više stvari istovremeno – uklapa svoju strast prema pisanju sa karijerom u polju medicine – međutim, vjerovatno njen najznačajniji identitet je biti vjerna muslimanka i posvećena feministkinja.

Neumorna zagovaračica za rodnu ravnopravnost u regionu gdje su prava žena obično na mnogo nižem nivou od prava muškaraca. Lamrabet je sakupila materijal koji pokazuje kako feminizam i islam mogu koegzistirati unatoč tome što je stoljećima prisutna muškocentrična dogma.

„Postoji tendencija da se miješaju modeli i ideali. Međutim, baš kako postoje različiti modeli demokratije, tako postoje i različiti tipovi feminizma“, govori za AFP u svom uredu u Rabatu.

„Stoga ako se marokanska feministkinja na terenu bori za istinsku jednakost sa muškarcima ili protiv braka maloljetnih, Saudijke se bore za pravo da voze automobil, glasaju i žive slobodi.“

Iako žene u Maroku imaju daleko veća prava od Saudijki, te je rodna ravnopravnost teoretski garantovana Zakonom, ovo sjevernoafričko kraljevstvo tek treba da usvoji legislativu o kažnjavanju nasilja prema ženama, a brakovi maloljetnika nisu rijetkost.

Asmina ključna poruka je da rodna neravnopravnost nema korijen u islamskim načelima, već je to plod interpretacije tih načela u društvima gdje muškarci dominiraju.

Njen posljednji rad, „Predane vjeri i feministkinje“ (eng.Faithful and Feminists), analizira ajete i raspravlja o tome da u kur’anu se nigdje ne spominje ženska subordinacija u odnosu na muškarce.

„U svim religijskim tradicijama možete pronaći stereotipno predstavljanje žena“, naglašava.

„Problem nije u religijskim tekstovima, već u muškoj interpretaciji ovih tekstova.“

Iz tog razloga „je apsolutno neophodno čitati kur’an u kontekstu“, kaže ova feminsitkinja rođena u Rabatu, autorica nagrađivanih tekstova koje piše u međuvremenu bavljenja patologijom, svojim primarnim zanimanjem

„Kada kur’an govori o razumu i pravdi, na to treba gledati kao univerzalni koncept. Ali postoje i ajeti koji su odgovor tom historijskom kontekstu“, kaže Lamrabet.

„Moramo da očuvamo duh, ali ne i da ga shvatamo bukvalno.“

Zapadnjačka hegemonija
Iako je u potpunosti posvećena univerzalnim pravima žena, Lamrabet kaže da je inspiraciju našla u renomiranoj indijskoj teoretičarki feminizma Gayatri Chakravorty Spivak i njenom vjerovanju da je feministički pokret dugo bio ugušen od strane zapadnjaka.

Bespogovorno pojašnjava kako govori u ime svih žena. Feministkinje na Zapadu „nastavljaju da shvataju žene na južnoj polulopti kao subordinirane.“ „Prioriteti i potrebe žena mogu da variraju ovisno od konteksta iako princip ostaje isti“, insistira Lamrabet.

Jedan definirajući faktor društvenog diskursa u posljednjim godinama dovodi do neslaganja u vezi sa ulogom religije u politici.

Ovo kraljevstvo se suočava sa zastojem bez presedana, nakon borbe za moć između stranke Stranka islamističke pravde i razvoja, koja je pobijedila na oktobarskim izborima i sekularne opozicije.

Lamrabet je apsolutna pristalica sekularista, što je, kako ona kaže, „jedini način da se istinski zaštite individualne slobode, a da se u isto vrijeme zaštiti religija.“

Priznaje da sekularizam ima lošu reputaciju u muslimanskim arapskim nacijama, jer je, „često povezan sa ateizmom.“

Na Maroko se obično gleda kao na primjer umjerenog islama, te su ušli u veliki projekat treninga imama u kojem će učestvovati preko 50 žena-propovjednika  što će donijeti razvoj religije u nekim džamijama.

Dok Lamrabet gleda na ideju žena-propovjednika kao interesantnu, boli je činjenica da i kada žena bude prenosilac neke poruke, to ne mijenja puno ukoliko je poruka sama po sebi u osnovi „patrijarhalna“.

„Ukoliko budu samo propovijedali, neće riješiti problem nejednakosti“, kaže. „Pravna jednakost, dignitet, sloboda i emansipacija. To je ključ feminizma.“

© Divithana, 2013