Stavovi i predrasude

Stavovi i predrasude

Iako izgleda kao već „prežvakana“ tema, razgovor i promišljanje o stavovima i predrasudama uvijek traje.

U socijalnoj psihologiji stav se definiše kao relativno trajna mentalna dispozicija stečena socijalizacijom, jednostavnije rečeno, tendencija da se misli, osjeća i postupa na određen način u odnosu sa ljudima, ili u odnosu na neki problem.

Stavovi su relativno stabilne organizacije vjerovanja, osjećaja i ponašanja prema nekom društveno značajnom objektu, grupi, događaju ili simbolu.

STAVOVI

Stavovi imaju tri osnovne komponente:

Kognitivnu – uključuje znanje, tj. šta o nečemu mislimo ( zmije su opasne)

Emocionalnu – uključuje naše osjećaje, odnosno šta osjećamo o tome (bojim se zmija)

Bihejvioralnu – podrazumijeva ponašanje prema objektu, da li smo spremni da nešto podržimo, pobjegnemo od toga, itd. (bježim od zmija).

Formiranje stavova

Ljudi se ne rađaju sa stavovima, stavovi se uče putem posrednog ili neposrednog učenja. Stavovi i ubjeđenja koja preuzimamo od najranijeg djetinjstva, od majke, porodice, okruženja… ostaju u nama duboko utemeljeni, formiraju naš svijet, odnose prema ljudima, prijateljima, ljubavnicima, jednostavnije rečeno oblikuju naš život. Od njih mnogo toga zavisi, čak i doživljaj lične sreće.

Formiranje određenog stava zavisi od grupe kojoj pojedinac pripada, ali i od njegovog ličnog iskustva, obrazovanja i tipa ličnosti. Na formiranje stava veliku ulogu ima grupa kojoj pripadamo. Svaka grupa ima svoj sistem vrijednosti koji prenosi na svoje članove, npr.grupa naglašava i javno ističe stavove koji su za nju važni, kao i one koji su neprihvatljivi, grupa vrši izbor i filtriranje informacija, grupa daje podršku da se prihvate ili odbace određeni stavovi.

Propaganda i persuazija imaju bitnu ulogu u formiranju stavova .

Iako su stavovi u suštini neutralna kategorija, često dobivaju negativan predznak i na taj način prerastaju u predrasude.

Zanimljiva je studija Richarda LaPierrea (1934) koji se zanimao za diskriminaciju i predrasude.

U vrijeme provođenja istraživanja u SAD-u su bili izrazito negativni stavovi prema azijatima.
LaPierre je putovao s parom kineza i posjetili su 67 hotela i 184 restorana.
Nakon 6 mjeseci svim hotelima i restoranima je poslano pismo s pitanjem o tome da li bi prihvatili goste kineze
Iako je u stvarnosti samo 1 restoran odbio poslužiti kineze, u anketi je 91% restorana odgovorilo da ne bi poslužili kineze.

Na žalost, sličnu situaciju susrećemo i u našem društvu gdje vladaju izrazito negativni stavovi prema svemu što nam je nepoznato, pa tako imamo npr. negativne stavove prema Romima, a susrest ćemo se i sa stavovima ( pozitivnim ili negativnim) o profesijama, nacijama, načinima izgleda itd.

PREDRASUDE

Albert Ajnštajn je rekao da živimo u svijetu u kome je lakše razbiti atome nego predrasude.

Riječ predrasuda potiče od latinske reči praejudicere, što znači suditi bez dovoljno informacija ili znanja. Predrasude su stavovi kod kojih je očigledan nedostatak opravdanosti i logičke osnove. Praćene su intenzivnim osjećanjima i pomažu nam da ostvarimo neke svoje želje i ciljeve koje bismo inače teško ostvarili, ali i da ublažimo osjećanje sopstvene nesigurnosti i napetosti. To su negativni kulturni stavovi usmjereni protiv neke osobe ili grupe ljudi, bazirani na stereotipima. Stereotipi su takozvane „slike u našim glavama“. Pružaju okvire za objašnjenje događaja o kojima smo samo djelimično obavješteni. U pitanju je previše pojednostavljen način razmišljanja o određenim pojavama ili grupama ljudi, bilo da je riječ o zanimanju, društvenoj klasi, rasi, nacionalnosti…

 

Iako mnogi tvrde da ih nemaju, vjerovatno ne postoji osoba koja nije bila žrtva sopstvenih predubjeđenja. Predrasude su vrste stavova koje nisu zasnovane na činjenicama, već su oslonjene isključivo na emocije. One su vrlo uporne i teško ih se oslobađamo. Iz tog razloga stavovi se lakše mijenjaju pod uticajem racionalnih argumenata, dok predrasude ostaju imune na racionalnu argumentaciju. Pozitivne predrasude su one u kojima bez realnog osnova i argumentacije vrjednujemo nešto kao dobro i važno. Takve su predrasude oko sujeverja, slijepog verovanje u astrologiju ,horoskop,  karmu … Negativne predrasude su sistemi  mišljenja koji imaju neosnovani negativan odnos prema pojavama, osobama, situacijama i objektima. Zbog toga imamo etničke, vjerske, nacionalne, religijske predrasude. Eliminisanje štetnih predrasuda najefikasnije se postiže kroz obrazovanje, čitanje, informisanje, prosvjećivanje, upoznavanje drugih kultura. Izvještaj pod naslovom UNESCO Against Racism navodi kako bi se “edukacija mogla pokazati kao vrlo dragocjeno oružje u borbi protiv novih i starih oblika predrasuda.

 

Skrivene predrasude

Nova naučna istraživanja pokazuju da mnoge predrasude, kojih uopšte nismo svjesni, postoje u nama na dubljem psihološkom nivou. Čak i ljudi koji se svjesno zalažu za egalitarizam ( teorija po kojoj svi trebamo biti jednaki), i koji u svakodnevnom ponašanju pokazuju oslobođenost od predrasuda , i dalje posjeduju skrivene negativne stereotipe i predrasude. Psiholozi sa Harvarda, Univerziteta u Virdžiniji i Univerziteta u Vašingtonu su zajednički pokrenuli istraživački projekat („Project Implicit“) koji je rezultirao kreiranjem testova za otkrivanje nesvjesnih predrasuda, a koji su nazvani Implicit Association Tests (IATs). Ovi testovi mogu pomoći u razumjevanju predrasuda, načinu nastanka i načinima nestanka? Savremene studije pokazuju da postoji povezanost između nesvjesnih, automatskih predrasuda i svakodnevnog ponašanja. Skrivene predrasude najuočljivije su u situacijama kada imamo smanjenu kontrolu nad vlastitim ponašanjem, kada smo umorni, pod stresom, tokom perioda relaksacije ili napetosti. Možemo ih prepoznati i na neverbalnom nivou, korištenjem facijalne ekspresije ( mrštenje), položaja tijela ( okretanjem od onoga što nam se ne dopada), prostorne blizine ( udaljeni smo od onoga što nam se ne dopada), itd.
Jedan socijalni eksperiment u Americi je pokazao da kada poslodavac bijele boje (“bijelac”) intervjuiše kandidate crne boje (“crnac”) on sjedi fizički udaljen od njih, pravi više grešaka u govoru, manje se osmjehuje, a intervju završava za 25 posto kraće vremena.


Naše društvo puno je krivih uvjerenja i predrasuda. S tim se susrećemo stalno. I budemo povrijeđeni kada smo predmet osude ili nečije predrasude. Problem nije u drugima. Problem je u nama. Istražimo svoje stavove i ubjeđenja, mijenjajmo poglede na svijet, napravimo lančanu reakciju.
Čovjek koji minimizira svoje predrasude ostavlja prostor za energiju i uživanje.

 

Nikada nije prekasno da odustanemo od svojih predrasuda“ (Henry David Thoreau, 1854.)

 

About Jasenka MK

© Divithana, 2013